2006-07-03

Rješenja pismenog ispita iz Teorije skupova 06-06-23

    1. Ako skup svih takvih skupova označimo sa S, tada je funkcija sort (koja svakom n-članom skupu pridruži n-torku njegovih elemenata uređenih po velični) injekcija sa S u ℂ*, pa je card S≤card ℂ*, što je c (napravljeno na vježbama). S druge strane, preslikavanje z↦{z,z+1} je injekcija sa ℂ u S, pa je c≤card S. Dakle, S je kardinaliteta kontinuum.

    2. Preslikavanje f↦f(1) je bijekcija između našeg skupa i ℤ (inverzno preslikavanje cijelom broju k pridruži množenje brojem k), budući da su sve aditivne funkcije na ℤ oblika n↦k⋅n. Dakle, traženi kardinalitet je card ℤ=ℵ₀.


  1. Traženi produkt je jednak supn∈ω(00⋅11⋅22⋅…⋅(n-1)n-1) ⋅ωω⋅(ω+1)ω+1⋅(ω+2)ω+2. Prvi faktor je očito supremum neograničenog niza prirodnih brojeva, dakle ω. Umnožak prvog i drugog faktora je onda ω⋅ωω1+ωω. Nakon toga je (ω+1)ω+1=(ω+1)ω⋅(ω+1), te još (ω+2)ω+2=(ω+2)ω⋅(ω+2)². Za i=1 ili i=2, imamo ω<ω+i<ω², pa je ωω≤(ω+i)ω≤(ω²)ω2⋅ωω, iz čega slijedi (ω+1)ω=(ω+2)ωω.
    Traženi produkt sada postaje ωω⋅ωω⋅(ω+1)⋅ωω⋅(ω+2)². Još ponešto možemo pojednostaviti: (ω+1)⋅ωω se nalazi između 1⋅ωω i ω²⋅ωω2+ωω, dakle jednak je ωω. Pored toga, (ω+2)²=(ω+2)(ω+2)=(ω+2)ω+(ω+2)⋅2=ω²+ω+2+ω+2=ω²+ω⋅2+2.
    Dakle, rezultat je ωω⋅ωω⋅ωω⋅(ω²+ω⋅2+2)=ωω⋅3⋅(ω²+ω⋅2+2)= ωω⋅3+2ω⋅3+1⋅2+ωω⋅3⋅2.


  2. Postoji. Da bismo to dokazali, prvo primijetimo da je s Bx:={q∈ℚ:q<x} zadana analogna familija podskupova od ℚ (budući da između svaka dva realna broja postoji racionalni, x<y zaista povlači Bx⊂By). Sada, ako je q:ℚ→ℕ neka bijekcija (koja postoji jer su ℚ i ℕ ekvipotentni), sa Ax označimo sliku od Bx po funkciji q. Kako je q bijekcija, gornje svojstvo se čuva.


  3. Ako je A neprazan, po aksiomu utemeljenosti postoji a∈A koji je disjunktan s A. Kad bi a imao neki element b, po tranzitivnosti bismo imali i b∈A, što je u kontradikciji s disjunktnošću. Dakle, a je prazan skup, element od A.


  4. Zadatak se mogao riješiti kao i obično primjenom Zornove leme, ali se u ovom slučaju primjer traženog skupa mogao i direktno naći: na primjer, <-1,1>\{0}. Taj skup je očito neprazan, ne sadrži nijedan cijeli broj, i zatvoren je na množenje. Štoviše, kada bismo ubacili bilo koji necijeli broj x unutra, budući da je 1/x već u skupu, da bismo očuvali zatvorenost na množenje, morali bismo ubaciti i 1 u skup, a tada bismo izgubili svojstvo disjunktnosti sa ℤ. Dakle, <-1,1>\{0} je maksimalan skup s traženim svojstvima.